Na području općine Budinščina dominira poljoprivredna djelatnost,
Na području općine razvija se malo poduzetništvo te manji industrijski pogoni ( punionica vode, obrada metala, proizvodnja boje), te trgovina, ugostiteljstvo i uslužne djelatnosti.
Od značajnijih tvrtki u sadašnjem trenutku tu je punionica prirodne izvorske vode COCA-COLA Beverages, Hrvatska d.d., čiji je proizvod flaširana pitka voda «BISTRA» već poznat na tržištu.

Poslovni rezultati gospodarstva općine Budinščina (u 000 kn)

Poslovni rezultati gospodarstva općine Budinščina (u 000 kn)

Iz podataka o kretanju osnovnih financijskih pokazatelja uočljivo je oscilatorno kretanje ukupnog prihoda sa relativno visokom stopom rasta, prosječno godišnje od 6,7 % i rashoda 3,2 %. Radi se očito o dosta nestabilnom gospodarstvu, ali sa dosta visokom prosječnom stopom rasta. Dinamika sudjelovanja pojedinih djelatnosti u ukupnom prihodu općine prikazana je u tablici

Poslovni rezultati gospodarstva općine Budinščina – Ukupan prihod (u 000 kuna)

Poslovni rezultati gospodarstva općine Budinščina – Ukupan prihod (u 000 kuna)

Ukupan broj poduzetnika u 2004. godini prema podacima FINA-e, po granama iznosio je kako slijedi: rudarstvo i vađenje 1, prerađivačka industrija 2, trgovina 4, poslovne usluge 1. U strukturnom smislu kod ostvarivanja ukupnog prihoda situacija za razdoblje od 2001. do 2004. godine je dana u tablici:

Udjel djelatnosti gospodarstva općine Budinščina u ukupnom prihodu (u %)

Udjel djelatnosti gospodarstva općine Budinščina u ukupnom prihodu (u %)

Vidljivo je da je u ranijim razdobljima dominirala prerađivačka industrija u doprinosu ukupnom prihodu gospodarstva općine, ali sada se intenzivira se udjel i rudarstva i vađenja i trgovine. Općina ima robne odnose sa inozemstvom, i to prije svega uvoznog karaktera. Kao što vidimo vanjskotrgovačka bilanca je negativnog salda.

Robna razmjena sa inozemstvom općine Budinščina (kune)

Robna razmjena sa inozemstvom općine Budinščina (kune)

Poljoprivreda

U dosadašnjem gospodarskom razvoju Općine Budinščina važno mjesto trebala je imati i poljoprivreda.
Međutim, ona se kao i u drugim JLS Krapinsko-zagorske županije uglavnom koncentrirala samo na proizvodnju za vlastite potrebe, a ne i na organiziranu produkciju za tržište. Bitno ograničenje u poljoprivredi je svakako usitnjenost posjeda.
Prema popisu poljoprivrede iz 2003. godine broj poljoprivrednih kućanstava na području općine Budinščina iznosio je 651 stoje 74,3 % od ukupnog broja kućanstava.
Iz ovoga proizlazi daje područje općine po stanovništvu agrarni kraj u izrazitom smislu, što predstavlja i solidnu podlogu za inicijalizaciju intenzivnijeg razvoja ove grane i pokazuje s obzirom na resurse punu opravdanost takvog opredjeljenja.
Poljoprivredna kućanstva raspolažu sa 1.247,19 ha površine zemljišta. Jedan od važnih problema koji otežava intenzivniji razvitak pojedinih grana poljoprivrede koje su primjerene ovim prostorima je i poznata karakteristika zagorskih prostora koja se odnosi na isparceliziranost zemljišta u vlasničkom smislu. Na području Općine Budinščina postoji 3.898 parcele, koje se odnose na zemlju za poljoprivrednu proizvodnju. Iz ovoga broja parcela proizlazi da ih ima više nego ukupnog broja stanovnika općine. Ovakva minijaturizacija posjeda smanjuje potencijale poljoprivredne proizvodnje i mogućnost njezinog intenzivnijeg razvoja. U poljoprivrednoj djelatnosti Općine zastupljeno je ratarstvo sa proizvodnjom žitarica.
Nazočna je i voćarska proizvodnja (šljive 2.763 rodnih stabala, jabuke 2.533 rodnih stabala, nadalje kruške 769 stabala, trešnje 398, višnji 171, marelica 117), ali i ono što se radi to je uglavnom za vlastite potrebe i povremenu prodaju viškova na tržnicama, bez organizacije plasmana i općinskog nosioca te intenzivnijeg razvoja.
U Općini je nazočno i vinogradarstvo sa 200.000 rodnih trsova i površinom od 57,69 ha. Ovo dakako može predstavljati također solidnu osnovu za razvoj ove grane.
Razvijeno je i stočarstvo sa proizvodnjom mlijeka, junadi i teladi. U govedarstvu raspolaže se sa 361 goveda, 261 muzne krave.
Svinjogojstvo je nazočno sa 1.717 svinja i odojaka prema popisu poljoprivrede iz 2003. godine; konjarstvo je kao i općenito u Županiji nedovoljno razvijeno tj. na teritoriju općine ima 3 konja; peradarstvo ima 30.049 komada peradi i to sa uzgojem zagorskog purana, kokoši, gusaka i pataka; a pčelarskih zajednica na području općine je 27. Na području općine ima i 144 koza što dovoljno govori o nedovoljnoj razini razvijenosti ove grane u odnosu na potencijale. Ovčarstvo praktički i ne postoji.
Ove pozicije pojedinih djelatnosti poljoprivrede Općine Budinščina govore zapravo o nedovoljno iskorištenom poljoprivrednom potencijalu Općine i stanovništva stoga ju i svrstavaju u područja koja mogu ostvariti značajniji razvoj poljoprivrede u Krapinsko -zagorskoj Županiji, koja zapravo nije iskorištena u dovoljnoj mjeri u cijelini. Bitni nedostatci su svakako organizacija intenzivnije povrćarske proizvodnje i voćarstva te stočarstva za tržište, kao i osiguranje plasmana.

Šumarstvo

Šume zauzimaju površinu 3.112 ha ili 56,4% površine općine, međutim učinci od gospodarenja šumama nisu primjetni. Šumske površine na teritoriju općine Budinščina spadaju u nadležnost Šumarije Krapina i Šumarije Zlatar.
Teritorij pokriven šumama je gospodarske, zaštitne i posebne namjene, a područje Općine pokriveno je većim dijelom gospodarskim šumama.
Teritorij Ivančice posebno je zaštićen u smislu očuvanja prirodnog krajolika, te su šumske površine s aspekta prostornog planiranja najznačajnije u smislu eko-zaštite. Obzirom na obnovljivost resursa , a u skladu sa gospodarenjem šumama resurs je značajan i u gospodarskom smislu.
Na području Općine nije značajnije razvijena prerada drveta. Postoji nekoliko manjih uglavnom obrtničkih kapaciteta, stoga općina Budinščina ne realizira korist koju bi imala da kada bi se razvila proizvodnja finalnih proizvoda na njezinom području, a ne da se koristi samo drvna masa za prodaju ili za trupce odnosno ogrjev. Nužno je stoga da se poticajnim mjerama intenzivira razvoj proizvodnje finalnih proizvoda od drveta (namještaj, građevinski i tesarski elementi i dijelovi i si.).

Turizam

U sadašnjem trenutku razvoja Općine turizam nije razvijen u intenzivnijem smislu i nema praktički nikakve kapacitete i ponudu. On je zapravo samo tranzitnog karaktera i temelji se na ugostiteljskim objektima, pa predstavlja više deklarativnu komponentu, nego što je materijalizirao postojeće posebno kulturno-povijesne resurse koji mogu biti iskoristivi ukoliko se realizira njihova obnova i dovođenje u funkciju turizma. Za prostor općine Budinščina karakteristična je zdrava klima, nezagađen zrak i voda, očuvana priroda, jer nema industrije, očuvano graditeljsko nasljeđe, slikovit krajolik. Ona treba razvijati specifične oblike ugostiteljsko turističke ponude, prije svega onog dijela koji se oslanja na seljački turizam, lovni turizam, proizvodnju zdrave hrane i s time u vezi i organizacija sajma zdrave hrane u Budinščini, te vinski turizam i «living history» turizam.

Zaposlenost

Od ukupnog broja stanovnika u Općini Budinščina prema službenim statističkim podacima iz Popisa stanovništva 2001. godine zaposleno je ukupno njih 1.261.ili 77,79% % od radno sposobnog stanovništva prema podacima DZS.
Prema statističkim podacima, na području općine Budinščina registrirano je smanjenje nezaposlenosti tijekom razdoblja od 2000. do 2004. godine.

Pokazatelji nezaposlenosti u općini Budinščina za razdoblje od 2000. do 2004. godine

Pokazatelji nezaposlenosti u općini Budinščina za razdoblje od 2000. do 2004. godine

Temeljem gornjih podataka proračun stope smanjenja nezaposlenosti u Općini iznosi -9,0 % , u Krapinsko – zagorskoj županiji ona iznosi -5,7% a na razini države -3,5%. Vidimo da se nezaposlenost brže smanjuje u općini nego u KZŽ i na razini države.

Gospodarska infrastruktura

Što se tiče gospodarske infrastrukture na području općine, tek je u začetku izgradnja gospodarskih zona. U općini Budinščina predviđena je izgradnja dvije gospodarske zone za prihvat kapaciteta malog i srednjeg poduzteništva odnosno obrtništva, čiji je cilj da pomogne gospodarskom razvoju općine na način da se stvore uvjeti za ulaganje poduzetnika u poduzetničku zonu.
Isto tako, u okviru općine ne postoji nikakav razvojni poduzetnički centar ili agencija čiji bi zadatak bio da se bavi poslovima razvoja općine.